Digital Clock
-
-
Vrhovni sud Republike Hrvatske
Dakle, postojanje građevine prije 2011. se može dokazivati drugim dokazima? Rekli smo da može. Upravni sud u Rijeci u presudama: Usl-1965/14-13 od 6. prosinca 2016. UsI-1387/16-16 od 13. prosinca 2016. Usl-1472/14-13 od 7. ožujka 2017. UsI-2042/14-8 od 18.travnja 2017. te Upravni sud u Splitu u presudi UsIgr-126/19-6 od 15. srpnja 2019. su slijedili naputak Visokog upravnog suda. No tijekom 2017. Državno odvjetništvo na navedene presude ulaže zahtjev za izvanredno preispitivanje zakonitosti, te se pitanje seli na Vrhovni sud Republike Hrvatske. Ajmo ponovo… Da li se može postojanje objekta dokazivati drugim dokazima? Vrludanja Visokog upravnog suda je na kraju presjekao Vrhovni sud RH koji je jasno i nedvojbeno rekao “ne” takvoj…
-
Upravni sudovi
Da li se postojanje građevina može dokazivati drugim dokazima? Može… i ne mora Da bi pojasnili vrludanja i nesnalaženja oko legalizacije, poslužiti ćemo se primjerima presuda iz 2015. godine, gdje se struka toliko razilazi, da isti sud u istoj godini i identičnom pitanju donosi presude koje su – dijametralno suprotne. U upravnom sporu UsI-496/13-14 od 28. travnja 2015. godine sporno je da li je predmetna zgrada vidljiva na karti DOF i može li se vrijeme gradnje u postupku ozakonjenja dokazivati drugim dokazima. U ovom slučaju tužitelj smatra da je mu u upravnom postupku trebalo omogućiti da vrijeme gradnje dokaže drugim dokazima, npr. svjedocima, navedenom fotografijom, dnevnikom nadzornog inženjera i sl. Upravni sud…
-
Ustavni sud
Bespravne graditelje se privilegira u odnosu na one koji su gradili pošteno? Krenimo s presudama Ustavnog suda. U prvi mah, veliki broj građana je smatrao da legalizacija nije ustavna. Tvrdnje su bila da ovakvo stanje fovorizira bespravne graditelje, kao osobe koje su zidale bez ikakve dozvole, projekta, dokumenta, bez ovlaštenih osoba, i ono najznačajnije, izvan građevinskog područja, čak uz obalni pojas. S druge strane imamo tzv. “poštene“ graditelje, legalne investitore koji tvrde da su oštećeni jer moraju kupiti građevinsko zemljište koje je desetak puta skuplje od poljoprivrednog ili šumskog ispuni mnogobrojne uvjete iz Prostornog plana prikupiti svu dokumentaciju čekati građevinsku dozvolu Ispada da netko tko je u potpunosti ignorirao sve…
-
Zakon o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama iz 2012.
U postupku legalizacije nije potrebno prilagati nikakav dokaz pravnog interesa ili vlasništva. Zahtjev za legalizaciju pojedine zgrade može podnijeti bilo tko. Nije Zakonom propisano da podnositelj zahtjeva mora biti i vlasnik bilo zgrade koja se legalizira bilo zemljišta na kojem se ona nalazi. Zahtjev ne mora supotpisati vlasnik zemljišta niti on na bilo koji način mora biti prisutan u postupku. Novim smo zakonom, koji je na snazi od rujna, maksimalno izašli u susret vlasnicima bespravnih građevina omogućivši legalizaciju u jednostavnijoj proceduri. Dane su brojne pogodnosti: plaćanje naknade u 60 obroka na pet godina, odgoda plaća vodnog i komunalnog doprinosa na godinu dana, smanjen je vodni doprinos za više od 50…
You May Also Like
POVIJEST LEGALIZACIJE
-
POVIJEST LEGALIZACIJE
1. OPĆA LEGALIZACIJA 15. veljače 1968. je u području građenja i prostornog uređenja poznat kao datum Opće legalizacije. Sve što je na izgrađeno do toga datuma smatra se izgrađenim u skladu sa dozvolom. Time je omogućena opća legalizacija te je za navedene građevine bilo potrebno predočiti samo dokaz da su izgrađene prije navedenog datuma Legislativno, Opća legalizacija postoji u odnosu na zgrade izgrađene do 15. veljače 1968. godine od Zakona o prostornom planiranju i uređivanju prostora iz 1980. godine (Narodne novine SRH, broj 54/80), Zakona o izgradnji objekata iz 1981.godine (Narodne novine SRH 51/81) pa sve do kasnijih zakona. Izmjenama Zakona o građenju (Narodne novine, broj 33/95) određeno je da se građevine koje…
You May Also Like
Zakon o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama iz 2012.
-
Vrhovni sud Republike Hrvatske
Dakle, postojanje građevine prije 2011. se može dokazivati drugim dokazima? Rekli smo da može. Upravni sud u Rijeci u presudama: Usl-1965/14-13 od 6. prosinca 2016. UsI-1387/16-16 od 13. prosinca 2016. Usl-1472/14-13 od 7. ožujka 2017. UsI-2042/14-8 od 18.travnja 2017. te Upravni sud u Splitu u presudi UsIgr-126/19-6 od 15. srpnja 2019. su slijedili naputak Visokog upravnog suda. No tijekom 2017. Državno odvjetništvo na navedene presude ulaže zahtjev za izvanredno preispitivanje zakonitosti, te se pitanje seli na Vrhovni sud Republike Hrvatske. Ajmo ponovo… Da li se može postojanje objekta dokazivati drugim dokazima? Vrludanja Visokog upravnog suda je na kraju presjekao Vrhovni sud RH koji je jasno i nedvojbeno rekao “ne” takvoj…
